Predstavnici Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice položili su danas vijence na bistu narodnog heroja Buda Tomovića, u znak sjećanja na 112 godina od dana njegovog rođenja.
Vijenac su položili potpredsjednik SUBNORA CG Milojica Dakić i član Glavnog odbora Ljubomir Pejović.
BORAC ZA SLOBODU
Prisutne je pozdravio predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović, dok je o životu i djelu Buda Tomovića govorio generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Đurović je podsjetio da je Crna Gora, tokom deset vjekova trajanja i borbe za slobodu, kako u ratu tako i u miru, prolazila kroz teška vremena.
— U novijoj istoriji, vrijeme od 1918. godine, kada je Crna Gora „izbrisana” sa karte svijeta odlukom Podgoričke skupštine, do 13. jula — Dana ustanka crnogorskog naroda u borbi protiv fašizma, odnosno do kraja Drugog svjetskog rata, ima posebnu važnost. Jer, u tadašnjoj državi, koju su zvali „tamnicom naroda”, Crna Gora je bila Banovina, zapostavljena i skoro zaboravljena. To mučno vrijeme stvorilo je generaciju boraca za slobodu, za povratak Crne Gore na kartu svijeta — podsjetio je Đurović.
U toj generaciji, kako je naglasio, posebno mjesto među mlađim borcima pripada Budu Tomoviću, narodnom heroju, uglednom pravniku i prvom predsjedniku crnogorske omladine, koji je rođen na Cetinju 1914. godine, đe je počeo školovanje, a nastavio ga u Podgorici i Nikšiću.
– Objavljivao je pjesme i književne sastave u novini „Slobodna misao”, bio novinar u listu „Glas Crne Gore”, a kasnije je na Beogradskom univerzitetu završio Pravni fakultet. Bio je u generaciji slavnih revolucionara Veljka Vlahovića, Đoka Kovačevića, Veljka Kovačevića, Rifata Burdžovića Trša… U Pragu je nastavio studije ekonomije, vratio se u Crnu Goru i kao advokatski pripravnik pomagao građanima. Od rane mladosti bio je politički vrlo aktivan, učestvovao u demonstracijama protiv tadašnjeg režima, a kao član KPJ i sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak učestvovao je i na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Zagrebu 1940. godine — naveo je Đurović.
ZA PRAVDU NARODA
U svijetloj biografiji Buda Tomovića, kako je istakao, između ostalog piše da je aktivno učestvovao u Trinaestojulskom ustanku, te da je 30. novembra 1941. godine u Kopilju — Piperima formirao Crnogorsku narodnu omladinu, koja je brojala više od 12.000 članova. Bio je njen prvi predsjednik, a već polovinom narednog mjeseca, zajedno sa redakcijom u Radovču, štampao je prvi broj lista „Omladinski pokret” u 650 primjeraka.
— Početkom 1942. godine učestvuje u radu poznate Ostroške skupštine crnogorskih rodoljuba u Ostrogu, obilazi partizanske jedinice i organizuje crnogorsku omladinu, šireći ideje borbe protiv fašizma. Poginuo je u borbi sa četnicima na Crkvinama kod Kolašina 20. marta 1942. godine. Narod je tada sročio pjesmu: „U planini kraj zelena luga, izgubismo dva najbolja druga, izgubismo Baja Sekulića i heroja Buda Tomovića. Sa njima je, mnogo nam je žao, i Luka je Simonović pao.” Tako se, za kratkog života, narodni heroj Budo Tomović upisao u knjigu besmrtnih boraca za slobodu Crne Gore i ostao simbol crnogorske mladeži u Drugom svjetskom ratu — zaključio je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore.
Igor Mitrović