Da ova Akademja traje nekoliko dana, ne bi bilo dovoljno vremena da se nabroje a kamoli opišu junačka djela naših predaka od 1941. do 1945. godine.
Herojska uloga koju je vjekovima crnogorski krš imao u borbi za slobodu je puno veća od granica naše države. To je ovdašnji način života da je svaka stisnuta pesnica, usiljeni marš, osmijeh na poslednjoj uri imao isto cilj — da se stvori ravnopravna Crna Gora, oslobođena od fašističkog jarma, ali i od nepravde koja je zadesila 1918 godine. Zbog toga danas govorimo o pobjedi nad fašizmom, ali i nad izdajnicima koji su služili tom fašizmu, kazao je Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore na svečanoj Akademiji povodom obilježavanja 80 godina pobjede nad fašizmom.
On je istakao da je antifašizam vrijednost koja je odbranjena u prošlosti, ali da je za njega uvijek „borba neprestana” i da ga stalno treba baštiniti i čuvati jer ga ugrožavaju i oni koji na sasvim jasno postavljena pitanja, daju nejasne odgovore.
Posebno je problematično kada društvenim sistemom ovladaju oni koji uz deklarativno sjećanje na antifašističku borbu, suštinski sprovode svoju, veoma problematičnu, fašisoidnu ideju o superiorsnosti jednog naroda pod izgovorom njegove kontinuirane ugrožensti. Tako jačaju svoje poluge u sistemu vlasti i sprovode agendu čiji su istorijski korijeni izvan Crne Gore. Znakova i na putu i pored imamo dovoljno, da shvatimo da antifašizam nikada nije prestao biti aktuelan, samo što je danas ne samo aktuelan nego i mnogostruko ugrožen. Zato je na svima nama da damo svoj doprinos da se uništavanju sistema sa antifašističkom vertikalom, stane na put, poručio je Stevan Radunović.
Prisutne je pozdravio i Petko Bakić, predsjednik Kolašina, ističući da je decembar mjesec prožet duhom slobode i da uz odavanje počasti onima koji su životima zidali temelje države, treba se zagledati i u veličinu ideala koje su branili.
Poruku šaljemo iz slobodarskog Kolašina, grada u kojem su postavljeni temelji moderne Crne Gore. Sjećamo se Trinaestojulsog ustanka, prvog opštenarodnog ustanka u porobljenoj Evropi. To je svjedočanstvo o prkosu i neugasvom duhu našeg vjekovima napaćenog naroda. To je takođe i svjedočanstvo o zemlji koja nije bila samo prostor, ona je bila borba, borba za dušu i opstanak naroda. Crna Gora je zemlja gdje svaki naš kamen nosi pečat istorije, gdje svaki priča priču o slobodi koja je nastala iz života naroda.
„Sve za slobodu slobodu nizašta”, govorili su heroji naših bojeva svjesni da je život bez slobode samo sjenka, jer „ko za pravdu gine, taj ne umire”. Ti ljudi nijesu umrli, njihova djela žive u svakom slobodnom koraku, u svakom osmjehu djeteta koje odrasta u slobodnoj zemlji.
Danas, 80 godina kasnije, stojeći na temeljima njihove borbe, moramo se zapitati — da li smo dostojni žrtve naših predaka.
Da li činimo dovoljno da Crna Gora bude zemlja mira, prosperiteta i dostojanstva za sve njene građane. Naš zadatak nije da slavimo samo prošlost već i da gradimo budućnost u duhu tih vrijednosti.
Zato, krenimo korakom u ritmu slobode, dostojni Crne Gore, zemlje junaka, zemlje rodoljuba, zemlje koja zna šta znače riječi — slobodna Crna Gora, istakao je Petko Bakić, predsjednik opštine Kolašin.
Akademiju je svojim nadanutim porukama i najavama vodio Dragan Mitov Đurović, novinar, publicista i generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
U kulturno umjetničkom programu su učestvovali hor „Luča” koji jer između ostalog izveo i crnogorsku himnu, KUD Mijat Mašković i pjevačka grupa „Đude” kao i glumac i pjesnik Nikola Šćepanović.
Položeni su i vijenci na Spomenik palim borcima u centru Kolašina.
Osmijeh Ljuba Ćupića, ruke Đurđe Vlahović
Crnogorsko slobodarstvo se temeljilo na beskompromisnom herojstvu i na žrtvi koja je u takvoj brobi bila neminovnost. Na tom putu Crna Gora je dala i najljepši osmjeh Ljuba Ćupića i prkos Joke Baletić i herojski odlazak na put u vjećnost Gojka Kruške i Muse Hodžiča i ruke Đurđe Vlahović koje su stavljale omču oko svoga vrata, i krik u čast Crnoj Gori Nikole Marinovića dok sumu na Igmanu otklanjali promrzle djelove tijela i junačke grudi Marka Martinovića — Matrosova kojima je ovdje, na prilazu Kolašinu, zatvorio mitraljesku cijev i mudrost i odvažnost Save Kovačeviča za kojima je toga 13. juna 1943. godine zakukao i pop koji je bio u borbenim redovima pored njega, i lik i djelo Nikole Ristovog Lekića nastradalog prvog decembarskog dana u Pljevljima. Ovo je dio najboljih šćeri i sinova koje je Crna Gora dala za slobodu, istakao je Stevan Radunović.
Glavni odbor osudio ustavni puč
U Kolašinu je održana i sjedica Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore sa koje je saopšteno da se najoštrije osuđuje neovlašćeno i protivpravno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda u Ustavnom odboru. Time se, kako se ističe u saopštenju, direktno podrivaju temelji državnosti i ugrožava stabilnost Crne Gore.
— Urušavanje ustavno pravnog poretka, parališe rad institucije i neminovno vodi ka uspostavljanju vanrednpg stanja u zemlji. U trenutku kada Crna Gora treba da uloži napore da se približi zajednici evropskh država, ovakva postupanja nijesu i ne mogu biti u njenom interesu. SUBNOR i antifaisti Crne Gore kao nestranačka, patriotska i antifašistička organizacija koja okuplja slobodoumne građane Crne Gore svih nacionalnost i vjera, odlučno staje u odbranu Ustava, najvećeg ravnog akta države Crne Gore, ističe se u saopštenju sa sjednice Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, održane u Kolašinu.
D. Drašković