Duže od vijeka čovječanstvo se bori protiv fašizma, najveće pošasti u novijoj istoriji. Nastao nakon Prvog svjetskog rata u Italiji, po ideji Benita Musolinija kao borba protiv komunizma, socijalizma i liberalne demokratije, svoje užasne „pipke” raširio je u različitim oblicima po čitavoj planeti. Pomenimo samo Španski građanski i Drugi svjetski rat, brojne ratne sukobe, milione mrtvih, raseljenih, uništene zemlje, porušene gradove. Nakon ratnih strahota, fašizam, Hitler i „svastika” u Drugom svjetskom ratu su pobijeđeni.
U toj borbi u svijetu je, po nikada precizno utvrđenim podacima, bilo oko 80 miliona žrtava, u Jugoslaviji milion i 700.000, u Crnoj Gori više od 20.000. Brojke koje su vječita opomena da je borba protiv fašizma koji nije uništen, obaveza svih generacija, u svim zemljama. Jer, skoro bez prekida, iz različitih ciljeva ratni sukobi sa neofašističkim predznakom u svijetu traju, uz nove žrtve, izbjegličke kolone, nasilne migracije, razaranja.
Zato Evropa, kao kolijevka fašizma, ima posebnu odgovornost, ne samo na svom prostoru, u borbi protiv svih oblika ove pošasti, što je posebno naglašeno na Međunarodnoj konferenciji „Antifašizam — put prema slobodi”, koja je nedavno održana u Sokobanji.
U organizaciji SUBNOR-a Srbije, uz prisustvo delegacija boračko- antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika i predstavnika Evropske federacije antifašista iz Mađarske, Italije, Grčke, Holandije i Češke razgovaralo se o novom talasu neofašizma, o prekrajanju istorijskih istina, o proglašavanju poraženih snaga za pobjednike i izdajnika za patriote, o obavezi svih država, partija, svakog čovjeka „da se svim sredstvima, na svakom mjestu i u svakoj prilici bori protiv svih vidova neofašizma, što je uz podsjećanje na ratnu prošlost posebno naglasio Vilmoš Hanti, predsjednik Evropske federacije antifašista porukom: „Veoma sam srećan što smo ovdje sa vama, tu gdje je u stvari borba protiv fašizma njegovana u Jugoslaviji, još u Titovo vrijeme, i ponosan što još uvijek u vašim snagama, bukti ta baklja borbe protiv fašizma. Siguran sam da ćemo ovdje zajedno naći najbolje rješenje koje ćemo prenijeti mlađim generacijama, kako se ne bi srijetale sa novim fašističkim i nacističkim idejama i kako bi mogli uspješno da im se odupru”.
Poseban doprinos radu konferencije dali su predstavnici boračko-antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika, general Ljubiša Diković (Srbija), Marijan Šiftar (Slovenija), Lazo Đokić (Hrvatska), Sead Đulić (Bosna i Hercegovina) i Stevan Radunović i Milojica Dakić, potpredsjednici Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.
— Na udaru je, prije svega, oslobodilačka borba u Drugom svjetskom ratu. Nastoji se lažnima izmijeniti tok događaja, osporiti značaj pobjede nad okupatorom i domaćim izdajnicima, te njima dodijeliti uloga oslobodilaca, a stvarnim pobjednicima pripisati zločini i nepočinstva koje su upravo oni radili. Ne radi se ovdje samo o revidiranju istorije već o zatiranju tragova svega što je urađeno u borbi za oslobođenje i socijalnu pravdu. I tu ulogu preuzimaju strukture kojima profesionalno i obrazovno to ne pripada. Istorija je dala svoj sud o tome. Sve je sagledano i ocijenjeno. Nijedne nove činjenice u prilog preispitivanju istorijskih događaja nema. A ako bi ih bilo, bio bi to posao za istoričare, a ne za politikante, avanturiste, a ponajmanje ne za crkvu — istakao je Milojica Dakić, potpredsjednik SUBNORA
— A upravo je crkva u nekim zemljama postala najsnažnije sredstvo javnog, političkog, kulturnog, a posebno obrazovnog djelovanja. Uzima za pravo da donosi sud i predlaže rješenja za sve što joj nije po volji. U sekularnim državama kakve su po ustavima naše države, crkvi je mjesto u hramovima, a ne u javnom diskursu. U zemljama gdje funkcionišu institucije sistema, ovakvi primjeri se ne mogu dešavati. Naša je dužnost da se zalažemo za funkcionisanje institucija u punom kapacitetu, da svako zna svoje mjesto i ulogu u društvu, da ne radi ko šta hoće, posebno ako mu to ne pripada, a da pri tome ne snosi nikakve posljedice za svoje ponašanje. Samo istinom se možemo suprotstaviti zločinačkoj ideologiji fašizma. A istina se uči prvenstveno u porodici, potom u školi. Kroz stručan, istinit, naučno utemeljen program obrazovati mlade generacije da rasuđuju snagom argumenata, da umiju da se suprotstave neistini, nepravdi i iluzijama. Da razdvoje dobro od zla, istinu od laži i odaberu moralne vrijednosti kako bi uvijek bili na pravoj strani istorije i živjeli životom dostojnim slobodnog građanina. Na nama je da nadležnima u obrazovanju nametnemo potrebu povećanja broja časova iz istorije i književnosti, kako bi mladi shvatili da je jedino održivo živjeti u društvu gdje će se mirnim putem a ne silom rješavati sporna pitanja, ne čineći nikome zlo i nepravdu i ne dovodeći bilo koga u neravnopravnu poziciju — dodao je u diskusiji Dakić.

Učestvujući u radu konferencije, koja je pokazala izraženu potrebu za saradnjom antifašističkih organizacija Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a Crne Gore je istakao da poseban izazov savremenog društva jeste relativizacija istorije.
— Pokušaji da se umanje ili reinterpretiraju zločini fašističkih režima, predstavljaju ozbiljnu prijetnju kolektivnom sjećanju. Zaborav, ili iskrivljavanje prošlosti otvara prostor za ponavljanje istih grešaka. Zato je njegovanje kulture sjećanja ključni dio antifašističkog djelovanja — ne kao puko obilježavanje datuma, već kao aktivno razumijevanje lekcija koje istorija nosi. Nesporno je da je antifašizam put do slobode jer afirmiše temeljne vrijednosti na kojima počiva svako pravedno društvo. To je put koji zahtijeva hrabrost, svijest i stalnu budnost. U vremenu kada se svijet suočava s novim podjelama i izazovima, antifašizam ostaje ne samo istorijska tekovina, već i moralni kompas koji nas usmjerava ka pravednijoj i slobodnijoj budućnosti. A sloboda je temeljna vrijednost na koju ima, ili bi trebalo da ima, jednako pravo svaka država, svaki narod i, prije svega, svaki čovjek. Ako je takvo pravo uskraćeno bilo kome od ovih, onda bi se moglo govoriti da je uskraćeno svima. Čak ni onaj ko drugima uskraćuje pravo na slobodu, nije stvarno slobodan. Stoga, svi kojima je stalo do svoje slobode i svojih ljudskih prava, treba da se zalažu i bore za slobodu i ljudska prava i drugih. To treba da nam bude cilj i zadatak svima i u svakoj prilici, pojedinačno i zajednički. Taj zadatak u ovome vremenu nije lak niti jednostavan. Složenijim ga čini i činjenica da ako bi anketirali, posebno ljude od uticaja na lokalnu i državnu politiku, ispalo bi da su deklarativno svi antifašisti i da organi i institucije kojima upravljaju, funkcionišu na tim principima. Međutim, u praksi ipak nije sve tako- naglasio je Radunović.
Međunarodni susret antifašista, u vremenu kada skoro da nema više živih ratnika, pa su ostale samo uspomene i sjećanja na ratne dane i strahote, pokazala je želju i potvrdila obavezu da se u korijenu sasijeku na svim prostorima pojave nacionalizma i šovinizma, da se iskustva prenose na mlade, jer antifašizam je odbrana slobode.
Pravo i sloboda za sve narode
— Naše organizacije su nevladine i nestranačke te se ne bave politikom, ali to ne znači da ne treba i da se interesujemo i za ta zbivanja. Kad svjedočimo pojavama suprotnim od ideja i ciljeva za koje se zalažemo, kad se makar i od vlasti negiraju tekovine NOB, kad se pokušavaju osporavati pravo i slobode drugih naroda ili pojedinaca, kad se pokušava osporavati pravo država na samostalnost i suverenitet, kad se pokušavaju osporavati ili mijenjati granice, kad se tolerišu ili moguće i potpomažu pokušaji rehabilitovanja onih snaga koje su u toku Drugog sjetskog rata sarađivale sa okupatorom, kad se, pozivom na neke, moguće negativne pojave pa i zločine izvršene od strane pojedinih boraca NOV, ta vojska i čitava njena borba pokušavaju predstaviti zločinačkom, kad se nesporne istorijske činjenice, zarad trenutnih političkih ciljeva, pokušavaju falsifikovati i prekrajati, mi, ni pojedinačno niti kao organizacije ne treba i ne smijemo biti nijemi posmatrači. Na te i slične pojave treba da reagujemo i zalažemo se za njihovo sprečavanje — istakao je Radunović.
Hrabro reći fašizmu — NE
Potpredsjednik SUBNORA Crne Gore Milojica Dakić kazao je da danas živimo u vrijeme narastanja nacionalizma, revizionizma, populizma i desnice.

— Isticanje fašističkih simbola i fašistička retorika, nasilje i etnička homogenizacija prijete da prerastu u normalno stanje. Naša je obaveza, kao organizacija koje baštine tekovine NOR-a, civilizacijske i građanske vrijednosti, da se u svojim sredinama i šire odlučno suprotstavimo svim oblicima fašističkog djelovanja. To je mnogo teže raditi u uslovima kad nadležne institucije u državi ne reaguju ili nedovoljno reaguju na takve pojave i ponašanja. Kritički, brzo i pravovremeno, bez obzira na prilike, moramo reagovati na sve pokušaje urušavanja građanskog, multinacionalnog, evropskog i antifašističkog karaktera i upozoriti na opasnosti, čime se može spriječiti bujanje fašističkih ideja i zamisli. Naše kontinuirano prisustvo u javnosti, u sredstvima informisanja, na mrežama, putem tribina, promocija, saopštenja i reagovanja, način je afirmacije principa za koje se zalažemo, što sužava prostor za prisustvo retrogradnih ideja i stavova — kazao je Dakić.

