Julske vatre antifašizma

Deset vjekova traje crnogorska borba za slobodu, za nezavisnost, za državu. Bilo je velikih bitaka i pobjeda, bilo je i poraza, ali je Crna Gora uvijek ustajala i opstajala. Tako u starim i veljim ratovima, tako u borbi protiv fašizma, slavnim 13-julskim ustankom 1941. godine, prvom svenarodnom borbom u porobljenoj Evropi.

Piše:

SUBNORA
Savez udruženja boraca i antifašista Crne Gore

Zato, Savez boraca NOR-a i antifašista brojnim aktivnostima, posebno manifestacijom „JULSKE VATRE ANTIFAŠIZMA”, podsjeća na slavne dane naše istorije, koji su znakovi pored pita novim generacijama.

Istorijska čitanka je zapisala:

Četvrtog jula 1941. godine Politbiro CKKPJ, kojem je predsjedavao Josip Broz Tito u kući Vladislava Ribnikara u Beogradu (đe je sada muzej posvećen ustanku protiv fašizma) donio je Odluku i uputio proglas jugoslovenskim narodima za početak oružane borbe protiv fašizma.

U znak sjećanja na taj značajan događaj 4. jula na spomenik Partizanu borcu na Gorici biće položeni vijenci i cvijeće.

Spomenik na Gorici

Među brojnim žrtvama fašističkog terora na Brezi kolašinskoj, Vrelima Ribničkim, Cijevni, Farmacima, Humcima, Kapinom Polju… nezaboravno je strijeljanje deset mladih Barana 6. jula 1944. godine. Toga dana UBNORA Bar i Izviđački odred „24. novembar” položiće na spomenik vijence i cvijeće. Naveče će u Starom Baru biti održana tradicionalna manifestacija „Crvene košulje” kao znak vječnog sjećanja i poštovanja za mladost koja se borila za slobodu i dostojanstvo.

Spomenik u Baru

Na Ravnom lazu u Piperima 8. jula 1941 godine Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak donio je istorijsku odluku o dizanju ustanka protiv fašizma. Imena učesnika i poruka ispisana na spomeniku svjedočanstvo su za generacije kako se u najtežim uslovima donose viteške odluke o čuvanju slobode. Narednih dana odluka je stigla do svih krajeva Crne Gore, o čemu će biti riječi na komemorartivnom skupu koji 8. jula organizuju UBNOR i antifašisti Podgorice i SUBNORA Crne Gore.

Ravni laz

Povodom 85 godina od Dana ustanka crnogorskog naroda u borbi protiv fašizma, Dana državnosti i Dana SUBNORA na Cetinju će 13. jula biti održana svečana akademija „Svijetla stranica istorije” u organizaciji Prijestonice Cetinje i SUBNORA Crne Gore.

Pored crnogorskih antifašista ovoj zajedničkoj manifestaciji biće prisutne brojne delegacije antifašista bivših jugoslovenskih republika.

Istog dana u svim Opštinama Udruženja boraca NOR i antifašista položiće cvijeće na spomenike, spomen obilježja i biste revolucionara i evocirati uspomene na slavne dane crnogorske istorije.

Pored spomenika u Virpazaru đe je pukla prva ustanička puška Opština Bar i UBNORA Bara 13. jula polažu vijence poštovanja i riječi sjećanja na hrabre ustanike.

Virpazar

Nakon ustanka koji je buknuo u nekoliko mjesta napadima na italijanske postaje, prva velika pobjeda je bila na Košćelama, nedaleko od Cetinja. Tu će uskoro biti podignut spomenik kao znak sjećanja i poštovanja na okršaj sa neprijateljem kada je oko 60 gerilaca Ljubotinjsko i Gornjo-ceklinskog odreda u zasjedi dočekalo italijanski Drugi bataljon granične straže i nanijelo mu velike gubitke. Poginulo je 80 a zarobljeno oko 700 neprijateljskih vojnika. To je pobjeda koja je dala zamah ustanku i oslobađanju većeg dijela Crne Gore, izuzimajući nekoliko većih gradova.

Košćele

Kako su oslobađani gradovi tako je uporedo formirana narodna vlast, koja je imala zadatak da organizuje i stvara uslove za nastavak borbe protiv okupatora. Prvi sreski narodno oslobodilački odbori formirani su, kako je zapisano, 19. jula u Kolašinu, a 21. jula 1941. godine u Beranama i Andrijevici. Odbori su značajno doprinijeli sarađivanju sa gerilskim-partizanskim odredima i bili su politička vlast na terenu. Tim povodom 21. jula u Beranama biće održana prigodna manifestacija sjećanja na narodni otpor neprijatelju i početke formiranja nove vlasti…

Jasikovac

Tokom Drugog svjetskog rata, pored pogibija u bitkama veliki broj je civilnih žrtava rata. Brojna strelišta o tome svjedoče. Posebni primjeru su zločin u Pivi, Velici, na Lazinama đe je pred sam kraj rata strijeljano 52 mladih. Pola vijeka već, znači i ovog 23. jula na Lazinama, đe se nekada okupljala jugoslovenska mladost na manifestaciji „Julske vatre mladih” biće uz polaganje vijenaca održan istorijski čas sjećanja na strijeljanu mladež ovog kraja.

Lazine

Pored skromnog spomen obilježja u Velici 26. jula antifašisti Berana i Andrijevice položiće vijence poštovanja i podsjetiti na zločin okupatora i domaćih izdajnika nad civilnim stanovništvom ovog kraja.

Spomenik u Velici

Dodajmo na kraju ovog podsjetnika da će Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore koji baštini i tradiciju oslobodilačkih ratova polovinom septembra organizovati tribinu povodom 250 godina bitke na Fundini, 230 godina od bitaka na Krusima i Martinićima i 150 godina bitke na Vučjem dolu. Govoriće poznati crnogorski istoričari.

Manifestaciju „JULSKE VATRE ANTIFAŠIZMA” organizuju SUBNORA Crne Gore i opštinske organizacije UBNORA.