Podsjećajući na zločin okupatora na samom kraju rata Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNORA, istakao je da su od 30 hiljada poginulih u Drugom svjetskom ratu iz Crne Gore, skoro trećina žrtve fasističkog i terora domaćih izdajnika.
Prisjetimo se Barskog logora, zatvora u Kolašinu i Cetinju, Jusovače u Podgorici, Musovače kod Danilovgrada, pa stratišta Kolašinske Breze, Lazina, Farmaka, Vrela Ribničkih, Cijevne, Kapina Polja. Posebno mjesto u bolnom spomenaru pripada zločinima u Pivi i Velici, đe je stradalo više od hiljadu žena, đece, starih žitelja, rekao je Đurović.
Kako kaže, žločin nikada ne zastarijeva, i nikada se ne zaboravlja.
— Velika je velika neprebolna rana crnogorske istorije, koja se desila na samom kraju rata, dok je okupator odstupao i vršio odmazdu nad nedužnim stanovništvom.
Na svirep način mučeni su i ubijani i đeca i žene i starci i starice. Potvrđuju to brojna zabilježena sjećanja preživjelih, među njima riječi Radojka Duričanina: „Iznad zidina kuće, blizu mjesta đe je izginula grupa žena, našô sam mrtvu sestru Milijanu (12 godina).
Bila je pogođena u tjeme. Tada sam je, ne znajući da to činim, poljubio u kosu. Majku Milicu nijesam našao, ali sam kasnije saznao da su je našli mrtvu nedaleko od kuće”.
Učinili su to pripadnici divizija „Princ Eugen” i „Skenderbeg”, uz odobrenje njemačkog komandanta koji je rekao: „Imate dva sata da učinite što vam je volja”.
I učinili su zločin koji i danas potresa, osam decenija kasnije, duše svih časnih ljudi.
Istorijska čitanka iz više izvora daje različita tumačenja koja su prethodila ovom zločinu.
Od odlaska partizanskih jedinica za Srbiju uz upozorenje stanovništvu da se povuče u šumu, do tvrdnji da su okupatorski vojnici govorili srpskim jezikom i da su na različite načine u zločinu učestvovali četnici, muslimanska i druge vojske iz ovih krajeva.
No, bez obzira na istinitost pomenutih i drugih tvrdnji, zločin u Velici ne smije biti predmet zloupotrebe nacionalnih osjećanja žrtava od strane političara i crkve. Žrtva je žrtva koju treba poštovati, a zločinac zločinac, bez obzira na naciju i vjeru, zaključio je Đurović.
Predstavnici SUBNORA Crne Gore, Stevan Radunović, potpredsjednik i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar sa predstavnicima UBNORA Plava, Andrijevice, Berana, Rožaja i Petnjice položili su vijence u Murini i na spomenik palim borcima NOR-a, zatim na spomen česmu žrtvama NATO bombardovanja i na partizanski spomenik na Čakoru.