Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice posjetili su danas Jelin dub, mjesto na kojem su prije 85 godine jedinice Zetskog partizanskog narodnooslobodilačkog odreda izvele prvu veću borbenu akciju na teritoriji Podgorice protiv okupatorske italijanske vojske.
O ovoj akciji u Bratonožićima 18. oktobra 1941 godine i na kasniji tok NOB-e i poslijeratnom razvoju i kretanjima u Crnoj Gori do današnjih dana govorili su predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović i član glavnog Odbora Milentije Đurović.
PODVIG
Obraćajući se prisutnima, Đurović je kazao da su se okupili na Jelinom dubu, na mjestu koje čuva sjećanje na hrabrost, odlučnost i žrtvu ljudi koji su u jednom od najtežih vremena naše istorije imali snage da ustanu u odbranu slobode.
— Da se prisjetimo njihovog podviga i da, sa poštovanjem i zahvalnošću, sačuvamo uspomenu na sve one koji su vjerovali da sloboda nema cijenu i da se za nju vrijedi boriti. Trinaesti jul 1941. godine jedan je od najsvjetlijih datuma crnogorske istorije. Samo dan nakon što je, pod italijanskim pokroviteljstvom, proglašena takozvana nezavisnost Crne Gore, narod je odgovorio ustankom protiv okupacije i pokušaja da mu se oduzmu sloboda i pravo da sam odlučuje o svojoj sudbini. Bio je to snažan, masovan i odlučan odgovor naroda koji nije pristajao na pokornost — poručio je Đurović.
Kako je dodao, uslijedili su teški dani, represija, teror, hapšenja i stradanja nedužnih ljudi.
— Okupator je pokušavao da strahom slomi otpor i kazni svakoga ko je pomagao borcima ili u sebi nosio vjeru u slobodu. Stradali su borci, njhove porodice i brojni civili koji su, često i po cijenu sopstvenog života, pružali utočište i podršku onima koji su se borili — kazao je Đurović, naglašavajući da jedno od mjesta na kojima je ta odlučnost dobila svoj poseban izraz jeste upravo Jelin dub.
Ispričavši detalje bitke na Jelinom dubu, naglasio je da je ona imala snažan odjek i predstavljala je značajan podsticaj daljem razvoju narodnooslobodilačke borbe. -Pokazala je da organizovan otpor može zadati ozbiljan udarac okupatoru i ohrabriti ljude da nastave borbu. Poslije ovog događaja narodnooslobodilačka borba dobila je novi polet, dodatno jačajući i šireći svoj uticaj. Borci s ovog područja, kao i hiljade drugih učesnika narodnooslobodilačke borbe širom Jugoslavije, dali su nemjerljiv doprinos pobjedi nad fašizmom. Njihova borba bila je dio velike borbe za svijet u kojem će narodi imati pravo na slobodu i u kojem će mir biti vrijednost koju svi zajedno čuvamo — kazao je Đurović.
PODSTICAJ
Pobjeda nad fašizmom, kako je istakao, otvorila je put poslijeratnoj obnovi i stvaranju nove Jugoslavije, u čijem je sastavu Crna Gora postala ravnopravna republika.
Crna Gora, kako je podsjetio, 2006. godine je obnovila svoju državnu nezavisnost i nastavila da gradi budućnost kao samostalna država.
— Danas je pred nama zadatak da tu budućnost gradimo na vrijednostima mira, slobode, demokratije, poštovanja ljudskih prava i ravnopravnosti svih građana. Naš evropski put nije samo pitanje članstva u jednoj zajednici država. To je prilika da izgrađujemo društvo u kojem će se znanje cijeniti, rad poštovati, različitosti prihvatati, a mladi ljudi imati više razloga da svoju budućnost vide upravo ovdje, u svojoj zemlji. Možemo se razlikovati u pogledima na prošlost, u političkim uvjerenjima i razumijevanju pojedinih istorijskih događaja. Ali, postoje vrijednosti oko kojih bi trebalo da budemo jedinstveni: poštovanje ljudskih života, osuda fašizma, njegovanje slobode i dostojanstva i zahvalnost onima koji su se za te vrijednosti borili — kazao je Đurović.
Navodeći da Socijalistička Jugoslavija pripada prošlosti, naglasio je da sjećanje na antifašističku borbu, solidarnost i poslijeratnu obnovu, razvoj i napredak ostaje važan dio našeg istorijskog nasljeđa.
— Ipak, i danas se vode rasprave o pojedinim istorijskim i političkim pitanjima, uključujući karakter tadašnjeg društvenog uređenja i način na koji se ono odražavalo na život građana. Često se na javnoj sceni mogu čuti negativni komentari na račun države koja je predstavljala simbol mira, slobode, razvoja i napretka. Istoriju treba posmatrati odgovorno, uz uvažavanje činjenica. Ne smiju se zaboraviti žrtve i borbe prethodnih generacija. Ne smijemo zaboraviti junake sa Vučjeg dola, Krusa, Fundine, kao i heroine i heroje narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije koji nijesu žalili svoj život za slobodu i bolji život svoga naroda. Zaboravljajući njihove žrtve, zaboravljamo i vrijednosti na kojima je Crna Gora vjekovima gradila svoj identitet i slobodarsku tradiciju. Neka nas njihova žrtva obaveže da čuvamo mir, da branimo slobodu, poštujemo jedni druge i da nikada ne zaboravimo koliko je važno biti na strani čovjeka, pravde i dostojanstva, i neka nas ovo mjesto, na kojem smo danas, podsjeti da se ljubav prema domovini ne pokazuje samo riječima, već i odgovornošću, radom, poštenjem i spremnošću da učinimo nešto dobro za zajednicu kojoj pripadamo — zaključio je Đurović.
Članovi UBNORA Podgorica položili su vijenac i na spomen ploču strijeljanim rodoljubima na Bioču.
Igor Mitrović