Potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore Milojica Dakić ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da smo svjedoci upornih i permanentnih pokušaja omalovažavanja oslobodilačke borbe crnogorskog i jugoslovenskih naroda za oslobođenje od okupatora.
— Određene strukture, među kojima se posebno ističe Crkva Srbije, uporno pokušavaju da lažima predstave da je oslobodilačka borba bila građanski rat, da se stvarnim oslobodiocima — partizanima pripišu zločini koji nijesu postojali, a da četnici — osvjedočeni saradnici okupatora i počinioci brojnih i stravičnih zločina, dobiju ulogu oslobodioca. Da se potre sve što je u toku NOB-a stvoreno. E to SUBNOR i antifašisti Crne Gore ne prihvataju i odlučno se suprotstavljaju svakom pokušaju revidiranja istorije, relativizacije i falsifikovanja istorijskih činjenica — rekao je Dakić u intervjuu za Pobjedu.
POBJEDA: U svjetlu aktuelnih globalnih dešavanja i lokalnih previranja, kako SUBNORA Crne Gore vidi značaj 9. maja u 2026. godini? Da li je Dan pobjede danas isključivo sjećanje na prošlost ili je aktivan bedem u odbrani građanskih vrijednosti savremene Crne Gore?
DAKIĆ: Nacistička Njemačka je 9. maja 1945. godine u Berlinu potpisala kapitulaciju, čime je zvanično okončan Drugi svjetski rat. Rat koji je odnio oko 75 miliona žrtava, od kojih u Crnoj Gori 40.000 ili 15 odsto tadašnjeg stanovništva. Kraj rata značio je poraz fašizma, najvećeg zla 20. vijeka. Fašistički režim je okupirao veliki broj zemalja, sprovodio progone, mučenja, ubijanja, odvođenje u logore, pravio razna zvjerstva i zločine. Materijalna razaranja bila su ogromna. To je najbolje zapamtila Crna Gora u kojoj su mnogi gradovi bili sravnjeni sa zemljom. Pobjedom nad fašizmom uspostavljen je novi svjetski poredak oličen u institucijama Organizacije ujedinjenih nacija i brojnih međunarodnih institucija za pomoć i zaštitu prava građana. Težnja je bila stvoriti uslove da se fašističko zlo nikad ne povrati. Nažalost, 80 godina nakon sloma fašizma ponovo imamo bujanje fašističke ideologije. Iz tih razloga SUBNOR i antifašisti Crne Gore, kao samostalna, nestranačka, patriotska i antifašistička organizacija baštini tekovine NOB-a u kojoj su udareni temelji moderne, građanske, multinacionalne Crne Gore. Na tim postulatima SUBNORA se zalaže za civilizacijske i građanske vrijednosti mira, slobode, jednakosti, ravnopravnosti, razumijevanja i tolerancije. Zagovara društvo pravde, slobodnih građana, bez mržnje i diskriminacije, u kojem će vladati solidarnost i humanost. Jedino tako je moguće odbraniti građanske vrijednosti zemlje kakva je Crna Gora, čiji se Ustav temelji na antifašističkim principima.
POBJEDA: Često svjedočimo pokušajima relativizacije istorijskih činjenica i uloge oslobodilačkog pokreta. Kako komentarišete nedavne inicijative i izjave koje SUBNORA karakteriše kao „falsifikovanje istorije” i na koji način se vaša organizacija bori protiv „povratka duhova fašizma” u javni diskurs?
DAKIĆ: Svjedoci smo upornih i permanentnih pokušaja omalovažavanja oslobodilačke borbe crnogorskog i jugoslovenskih naroda za oslobođenje od okupatora. SUBNORA se zalaže za naučno dokazanu istinu. Samo istinom građanin može pravilno da rasuđuje o prošlosti i na tome da gradi svoju viziju budućnosti. Zato SUBNORA u kontinuitetu, brzo i jasno reaguje na svaki nasrtaj na suverenitet države, njen multietnički i multikulturalni sklad, antifašizam i evropski put Crne Gore. Kroz saopštenja, sjećanja, akademije, tribine, debate i promocije, crnogorskoj javnosti otvoreno saopštavamo svoje stavove zasnovane na istinitim činjenicama, uvjereni da javnost umije da razdvoji istinu od laži i izabere pravi put u svoju budućnost.
POBJEDA: Često je iz vaše organizacije isticano da antifašizam pripada mladima. Na koji način radite sa mlađim generacijama da biste im prenijeli vrijednosti slobodarstva i tolerancije i kakav je njihov odziv na konkurse i aktivnosti koje organizujete?
DAKIĆ: Mladi su budućnost svake države i društva, pa i Crne Gore. U svim programima SUBNOR-a i antifašista mladima pripada posebno mjesto. Ima ih u našim redovima, iako bi taj broj mogao biti i znatno veći. Nastojimo da kroz konkurs za izradu literarnog rada na temu „Sloboda i mir” i takmičenja iz poznavanja istorije Crne Gore i NOB-a animiramo što veći broj školske omladine za ovakve aktivnosti. U cilju potpune regularnosti i pripreme za takmičenje, urađena su Pravila za organizovanje takmičenja i Priručnik sa temama koje se obrađuju. Predviđene su i nagrade za pobjednike. Aktivnosti su sinhronizovane sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Zavodom za školstvo, tako da predstavljaju dopunu školskog programa iz tih oblasti. Zainteresovanost učenika osnovnih i srednjih škola i njihovih nastavnika za ove aktivnosti je znatan i iz godine u godinu je sve veći. Ipak, trudimo se da ih ubuduće bude još više. Smatramo da je broj časova istorije i književnosti u školama nedovoljan i naša nastojanja idu u pravcu da se broj časova iz ovih predmeta u nastavnim programima poveća. Razmatramo i druge vidove uključivanja mladih, posebno kroz programe prekogranične saradnje sa antifašističkim organizacijama susjednih zemalja, za koje smo već aplicirali. U realizaciji ovih programa mladi su sami bili akteri u rješavanju raznovrsnih projektnih zadataka i uključuju desetine mladih i obrazovanih, sa zavidnim znanjem stranih jezika.
POBJEDA: Iz opštinskih udruženja povremeno stižu pritužbe o nedostatku podrške za održavanje spomen-obilježja. Kakva je saradnja SUBNORA sa državnim i lokalnim institucijama u zaštiti antifašističke baštine Crne Gore?
DAKIĆ: Zakonom o spomen-obilježjima je definisan način podizanja i održavanja spomen-obilježja. SUBNORA u svim slučajevima poštuje odredbe Zakona, što svakako čine i udruženja. Eventualni problem nastaje samo u slučaju neke nejasnoće ili nepoštovanja zakonske procedure, što se ponekad dešava. Prema Zakonu, spomenike može da podiže država ili lokalna zajednica, koje su dužne i da održavaju te spomenike. SUBNORA i udruženja, prema svojim statutima, imaju obavezu brige o spomen-obilježjima, što znači da ukazuju na stanje spomenika ako dođe do oštećenja ili potrebe restauracije. U tom slučaju inicijativa ide od Saveza ili udruženja prema nadležnom sekretarijatu lokalne uprave ili države, u zavisnosti o kojoj se vrsti spomenika radi. Za to je potrebna saglasnost Ministarstva kulture i Zavoda za zaštitu kulturnih dobara i kad se sve odradi pristupa se sanaciji spomenika. Postupak može dugo da traje, ali je suština da troškove rada na spomenicima snosi subjekat koji je podigao spomenik, a ne SUBNORA ili udruženja.
Finansijskim planom SUBNORA za svaku godinu opredjeljuju se sredstva za brigu o spomenicima koja se upotrebljavaju ne za sanaciju već za prikupljanje informacija o stanju spomenika. U Crnoj Gori opšte stanje spomenika nije na zadovoljavajućem nivou, zbog čega SUBNORA ili udruženja redovno ukazuju na potrebu sanacije spomen-obilježja. Jedan broj spomen-obilježja je obnovljen, ali dinamikom obnove ne možemo biti zadovoljni. Očekujemo da se u narednom periodu inicijative Saveza i naših udruženja ažurnije razmatraju u nadležnim instutucijama što bi svakako doprinijelo očuvanju kulturne baštine Crne Gore.
POBJEDA: Pošto je 9. maj ujedno i Dan Evrope, recite nam koliko je crnogorski antifašizam, kao temeljna tekovina na kojoj počiva moderna država, presudan faktor u našem procesu pridruživanja Evropskoj uniji?
DAKIĆ: Izuzetno! Ustavi evropskih država, kao i Ustav Crne Gore, temelje se na antifašističkim tekovinama. Bez antifašizma nema moderne građanske i evropske države. Ne zaboravimo da je 1950. godine usvojena Šumanova deklaracija o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik. Potpisnici — dvije zaraćene strane u Drugom svjetskom ratu: Francuska i Njemačka! Cilj Deklaracije, pored ekonomskih interesa, bio je da se u evropskim zemljama nikada više ne desi rat. Da se sačuva mir i razvija Evropa. Stoga je antifašističko opredjeljenje veoma bitan uslov na putu Crne Gore ka Evropi. Bez ugradnje svih antifašističkih vrijednosti o pravima, odnosima i djelovanju u državi i društvu, nije moguće pristupiti evropskoj zajednici. Evropa ima svoje standarde koje, u potpunosti, moraju da ispoštuju sve članice. Izuzetaka nema. Na Crnoj Gori je da se što prije prilagodi tim standardima ukoliko želi mjesto u evropskoj porodici. Uprkos svemu što nam se događa, SUBNOR i antifašisti Crne Gore uporno ukazuju da antifašistička opredjeljenja moraju biti sastavni dio svih zakonskih i instutucionalnih rješenja, kako bi država Crna Gora funkcionisala u punom kapacitetu, ako želi da stane uz bok evropskim državama. Antifašizam nema alternativu!
Radmila Uskoković-Ivanović