U miru, tokom poslijeratne izgradnje stvorio je Josip Broz Tito, i kao maršal i kao predsjednik Jugoslaviju, jednu od tada u svijetu najuglednijih država. Sjetimo se toga vremena, novih pruga i mostova, dobrovoljnog omladisnkog rada, sjetimo se fabrika i radnika, zajedničkog života od kako se pjevalo: „Od Vardara pa do Triglava”. Sjetimo se Dana mladosti i štafete koja je bila simbol mladih generacija. Sjetimo se i svjetskih državnika koji su posjećivali Jugoslaviju i Tita, koji je kao lider Pokreta nesvrstanosti napravio most između dva bloka u vrijeme hladnog rata — podsjetio je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Povodom sjećanja na Dan mladosti članovi Udruženja boraca NOR-a i antifafista Podgorice i delegacija SUBNORA Crne Gore posjetili su spomenik Josipu Brozu Titu.
Nakon polaganja vijenca prisutnima se obratio predsjednik UBNORA Glavnog grada Boro Banović, koji je istakao da čuvanje uspomene na Tita i njegove saborce, na sve borce za slobodu je izraz duboke zahvalnosti i poštovanja, ali i putokaz novim generacijama, kako se voli i brani svoja država i kako se čuva sloboda.
Zato se treba odlučno suprostaviti svim prekrajanjima istorije i čuvati od zaborava velike datume i ličnosti. Zato smo ponosni što u našem gradu postoji spomenik Titu, koji je zadužio čovječanstvo, stvorio Jugoslaviju, tada jednu od najljepših i najslobodnjih država u svijetu, i posebno našu Crnu Goru, đe je uvijek srdačno dočekan rado dolazio i ponekad duže boravio — rekao je Banović.
U delegaciji Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore bili su predsjednik Zuvdija Hodžić, potpredsjednik Milojica Dakić i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović, koji je u obraćanju pored ostalog rekao: „Tito je velikan minulog vijeka, o kome su uz poštovanje govorili državnici i svjetski uglednici, među njima posebno Nil Amstrong, prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec, koji je u intervjuu za „Vašington post” izjavio: „Tito je čovjek koji je rat i stradanje pretvorio u mir i stvaranje”.
— To je najbliže istini za čovjeka koji je napuštio rodni Kumrovec u hrvatskom Zagorju i vođen idejom da mijenja svijet, između dva svjetska rata bio u kazamatima i stigao nakon Kominterne do generalnog sekretara Komunističke partije Jugoslavije, koja je stala na čelu jugoslovenskih naroda u borbi protiv fašizma i zadivio tadašnji svijet koji je na početku odstupao pred velikom pošasti. Tada je Tito rekao NE Adolfu Hitleru i nešto kasnije Staljinu. Tokom rata kao vrhovni komandant, jedini u svijetu koji je ranjen, bio je u svim ofanzivama, sa Neretve je uputio poruku „Ranjenike ne smijemo ostaviti” na Sutjesci je, kako je govorio, hrabrost naših boraca, kakav je bio heroj Sava Kovačević, zatim heroji sa Ljubinog groba i sve druge jedinice, pokazala veličinu ideala koje su naši narodi pretvorili u bratstvo i jedinstvo — poručio je Đurović
Tokom Desanta na Drvar prije 80 godina, kako ističe, Tito je nadmudrio okupatora i domaće izdajnike i vodio partizansku vojsku do pobjede.
— U miru, tokom poslijeratne izgradnje stvorio je Josip Broz Tito, i kao maršal i kao predsjednik Jugoslaviju, jednu od tada u svijetu najuglednijih država. Sjetimo se toga vremena, novih pruga i mostova, dobrovoljnog omladisnkog rada, sjetimo se fabrika i radnika, zajedničkog života od kako se pjevalo „ Od Vardara pa do Triglava”. Sjetimo se Dana mladosti i štafete koja je bila simbol mladih generacija. Sjetimo se i svjetskih državnika koji su posjećivali Jugoslaviju i Tita koji je kao lider Pokreta nesvrstanosti napravio most između dva bloka u vrijeme hladnog rata — podsjetio je Đurović.
O ugledu Josipa Broza Tita u svijetu govori podatak da je sahrani, koja je nakon praćenja spuštanja „Apola 11” na Mjesec bila najgledaniji zapamćeni prenos, prije 44 godine prisustvovalo 209 delegacija najvišeg ranga iz 129 zemalja svijeta, da su jedino u istoriji tada u Vatikanu takvim povodom zvonila zvona.
— To potvrđuje da je Tito bio jedan od najistaknutijih državnika u minulom vijeku i da je svojm hrabrošću u borbi za ideju pravde i slobode za sve ljude i narode zadužio svijet, jugoslovenske narode i posebno Crnu Goru, ističući 13. jul kao jedan od najznačajnih datuma u jugoslovenskoj istoriji, zatim hrabrost i odvažnost crnogorskih komunista i partizana koji su kao borci bili neustrašivi, a kao rukovodioci hrabri i mudra, što potvrđuje da su tokom čitavog rata bili u Vrhovnom štabu i najužem partizanskom rukovodstvu, ne samo u crnogorskim, nego u svim jedinicama. Od brojnih Titovih posjeta Crnoj Gori valja izdvojiti godinu 1946. kada je sa sa danšnjeg Trga nezavisnosti poručio: „Djeca domaćih izdajnika ne smiju da stradaju zbog grijehova njihovih očeva. Ovo je njihova zemlja, oni su njena budućnost”.
I da se ne zaboravi zemljotres prije četiri i po decenije kada je, već ozbiljno bolestan obišao stradalo crnogorsko primorje i poručio Jugoslaviji i svijetu: „Crnu Goru moramo obnoviti” — i tako je bilo. Tito je u ratu nakon 1918. godine porobljenu Crnu Goru vratio slobodnoj Crnoj Gori, u miru srušenu od bombardovanja, ratnih strahota i zemljotresa obnovio. Zato je ovaj spomenik izraz zahvalnosti slobodarske Crne Gore, koja neće i nema pravo da zaboravi Josipa Broza Tita i njegovo vrijeme, uz nadu da će na drugoj strani bulevara, kada dođu bolja vremena biti i spomenik njegovom saborcu Blažu Jovanoviću, narodnom tribunu i heroju i nekada predsjedniku Crne Gore — zaključio je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Bravar za klavirom
Generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović podsjetio je na nekoliko zanimljivih detalja iz života Josipa Broza Tita.
— U biografiji Josipa Broza Tita piše da je kao bravar, koji je pronašao ključ za bravu da iz „Aleksandrove Jugoslavije, tamnice naroda” spasi jugoslovenske narode, svirao klavir. Kada je tokom susreta sa engleskom kraljicom Elizabetom Tito sjedio za klavirom, kraljica je rekla: „Ako je ovo bravar, onda ja nijesam engleska kraljica. I još jedna zanimljivost koju je pričao Veselin Radovanov Đuranović, tada predsjednik danilovgradske opštine. Kada su se Tito i Jovanka tokom posjete ovom gradu pozdravljali sa već starim partizanima i majkama poginulih boraca, majka narodnog heroja Keše Đurovića je rekla Jovanki: „Joke moja, pazi dobro ovog čojeka, jer ovakvoga više niđe naći nećeš”. Istina, nije ga ni bilo — naveo je Đurović.
Piše: Igor Mitrović