Potpredsjednik UBNORA Zoran Bobo Raičević iskazao je zahvalnost okupljenima što su zajedno odali poštu i poklonili se sjenima 30 boraca NOR-a i rodoljuba strijeljanih na današnji dan 1943. godine na ovom mjestu.
Njih trideset Podgoričana, Danilovgrađana, Cetinjana i Budvana, raznih profesija i životne dobi, bili su dio grupe od 180 logoraša zloglasnog barskog logora čiju je egzekuciju hladnokrvno naredio po zločinima poznati ratni komandant okupacione fašističke vojske Alesandro Pircio Biroli. U ranu zoru strijeljana je u Baru prva grupa od 30 logoraša. Istog dana istu sudbinu doživjelo je preostalih 150 logoraša na streljištima u Podgorici, pod Ljubovićem, u Andrijevici, Beranama, Danilovgradu, Nikšiću i Cetinju — kazao je Raičević.
Podsjetio je da su sudbinu barskih logoraša doživjele hiljade zaroblejnih i uhapšenih boraca, članova njihovih porodica, rodoljuba Podgorice i Crne Gore.
Više od 5.000 Podgoričana, kao i još oko 12.000 stanovnka Crne Gore iz drugih krajeva, imalo je priliku da u podgoričkim zatvorima Lamarin, Jusovači, Kući Rogošića i logoru na Zabjelu, ali i u logorima u Albaniji i Italiji, doživi strahote fašizma. Okupator, uz pomoć kvislinških formacija, vršio je nasilje nad stanovništvom, naročito poslije povlačenja partizanskih snaga iz Crne Gore za Bosnu u proljeće 1942. U tom periodu izvršeni su masovni zločini strijeljanja uhapšenih i interniranih rodoljuba na Cijevni, Vrelima ribničkim, Čepurcima, Farmacima i drugim mjestima — nveo je Raičević i podsjetio da je na stotinak metara od ovog mjesta, na Pobrežju, obilježje stradanja petočlane podgoričke porodice Dedić, oca Boška, kćerke Jelice i sinova Vuka, Vuksana i Radisava i Arsa Perića, osuđenih od Nacionalnog suda i kukavički strijeljanih 31. decembra 1942. godine, gdje su juče takođe položili vijenac.
Strijeljani rodoljubi kao i hiljade građana Crne Gore nije imalo sreću da dočeka završetak Drugog svjetskog rata. Poginuli su u teškim borbama s neprijateljem, bili ubijani u znak odmazde, umirali u zatvorima i logorima.
— Sve ove žrtve fašističkog i nacističkog mraka nijesu bile uzaludne — njihov doprinos slobodi i stvaranju uslova za izgradnju pravednijeg društva je ogroman. Zato je naša obaveza, ali i obaveza generacija koje dolaze da se sjećaju njihovog djela i nadahnjuju njihovim primjerom — naglasio je potpredsjednik UBNORA Podgorica.
U poslijeratnom periodu društvene i privredne konsolidacije u novoj Jugoslaviji, podsjetio je Raičević, Podgorica i cijela Crna Gora doživjeli su preporod u svim oblastima.
— Nažalost, haotično bujanje ekstremnog nacionalizma krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog vijeka koje je interesno ujedinilo neodgovorne političke vođe, ekstremno sveštenstvo, kriminalce, frustrirane intelektualce i novinare i ko zna još koga dovelo je do krvavog raspada zajedničke domovine bratskih naroda i privrednog sloma. Naša Crna Gora prošla je težak period prilagođavanja na nove realnosti da bi sa uspjehom u primjernom demokratskom postupku praćenom i priznatom od cijelog demokratskog svijeta dočekala 21. maj 2006. godine, kada je na referendumu obezbijeđena puna obnova njene nezavisnosti i vječnosti. Pri pomenu ovog istorijskog čina sa ponosom se sjećamo julskih dana 1941. godine kada je crnogorski narod počeo neponovljivu epopeju borbe za slobodu i društveni preobražaj. Desetine hiljada boraca i rodoljuba reklo je 13. jula 1941., prije osamdest i tri godine, ne fašizmu, ne nacizmu. Da to nije urađeno na takav način ne bi ni 21. maj 2006. bio isti. Ovo podsjećanje ima za cilj da ponovo ukaže na značaj doprinosa boraca NOR-a i rodoljuba obnovi državnosti i nezavisnosti Crne Gore i njenom demokratskom preobražaju i uključivanju u evropske i evrotlantske procese i integracije. Svakako, i nedužne žrtve kukavičkog čina izvršenog na ovom mjestu prije 81 godinu su dio te veličanstvene priče — zaključio je Raičević i pozvao prisutne da minutom ćutanja odaju poštu ovdje strijeljanim rodoljubima, kao i svim palim borcima i antifašistima tokom Drugog svjetskog rata.
Vijenac na spomen obilježje pod Ljubovićem položili su članovi UBNORA Podgorica Vjera Bojanić, Nikola Mališić i Radomir Lakić. Vijenac su položili i na spomen-obilježje porodice Dedić.
Predsjednik UBNORA Podgorica Boro Banović iskazao je zahvalnost što su juče zajedno sa njima vijenac položili i doktorka Vesna Sjekloća Ivanović, čiji su đed i ujak ovdje strijeljani, kao i predstavnici SUBNORA Crne Gore — potpredsjednik Milojica Dakić i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović.
Sljedbenici slobodarske i antifašističke tradicije moraju dići glas za odbranu Crne Gore
Potpredsjednik UBNORA Zoran Bobo Raičević istakao je da su se spletom teško objašnjivih okolnosti u Crnoj Gori vlasti domogli pojedinci i politički subjekti odlučni da svoja retrogradna i kleronacionalistuička opredjeljenja stave u službu razgradnje bića nezavisne proevropske Crne Gore, razgrađujući njene institucije i atakujući na crnogorski identitet, jezik, tradiciju i kulturu.
— U značajnoj mjeri to im omogućuje i svesrdna i bezgranična pomoć kleronacionalističkih elemenata anticrnogorske Crkve Srbije, ali i snažna politička i materijalna podrška stranih zemalja koje tradicionalno kroz decenije i vjekove pretenduju na dominantan politički uticaj u Crnoj Gori.
Ipak, nešto što nije pravi reprezentetnt crnogorskog bića ne može dugo trajati. Smatramo da je pravi trenutak kada građani Crne Gore, nepokolebljivi sljedbenici njene slobodarske i antifašističke tradicije, pripadnici svih nacija i vjera, žene i muškarci, stari i mladi, moraju dići glas za odbranu svoje jedine domovine. Udruženi u ljubavi prema svojoj majci Crnoj Gori moraju prevazići neke manje bitne nesporazume, kako bismo što prije povratili prekinuti process demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva i multunacionalnog i multivjerskog sklada i poliitčke i pravne sigurnosti. Naš SUBNORA je dio ovog projekta i daje doprinos njegovom ostvarivanju — poručio je Raičević.
I. Mitrović