Njegov heroizam nije bio samo na bojnom polju već i u ideji da sloboda pripada svima, a posebno mladima. Kroz svoj rad u partizanskim redovima, ali i šire, Budo Tomović je bio predvodnik omladinskih inicijativa i okupljanja, u kojima su se mladi pripremali ne samo za borbu protiv fašizma već i za društveni napredak — poručila je direktorica KIC-a Aida Batilović.
Članovi UBNORA Podgorice i SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i građani polaganjem vijenca na spomen-obilježje kod KIC-a „Budo Tomović” obilježili su juče 110 godina od rođenja narodnog heroja čije ime nosi ova ustanova.
Potpredsjednik UBNORA Podgorica i član predsjedništva SUBNORA Crne Gore Zoran Bobo Raičević podsjetio je da je Tomović rođen na Cetinju, đe je završio i osnovnu školu, a potom i Gimnaziju u Podgorici. Već tada je pokazao aktivan odnos i angažovanje kroz tadašnje politička i sindikalna udruženja koja su predstavljala interese obespravljenih seljaka i radnika. Stoga je, kazao je Raičević, lakše razumjeti intenzitet i kvalitet Tomovićevog političkog i društvenog angažovanja tokom studija prava na Beogradskom univerzitetu.
‒ Njegovo angažovanje na animiranju studentske omladine protiv nadirućeg nacifašizma, na pitanjima povezivanja sa stranim predstavnicima studentske omladine i sl. što su tada radili i mnogi drugi tadašnji crnogorski studenti u Beogradu okupljeni u Crnogorsku studentsku grupu, kvalifikovalo ga je za najviša rukovodstva. U tom periodu, postao je član SKOJ-a 1934. godine, a sljedeće godine i član KPJ-a… Kao svršeni pravnik, vraća se u zavičajnu Podgoricu u kojoj je imao veliki broj kontakata sa ondašnjim vođama lijevih partija i udruženja. Veoma brzo postaje član reorganizovanog Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Crnu Goru, i, kasnije, sekretar PK SKOJ-a za Crnu Goru, a njegov entuzijazam i poletnost bili su podsticaj velikom broju mladih da se uključe u revolucionarni rad — kazao je Raičević.
Okupaciju zemlje Tomović dočekuje kao ličnost najvišeg ranga u KPJ i SKOJ u pripremi oružanog ustanka. Zbog jedinstvenog načina komuniciranjna sa mladima, najviša vojna i partijska rukovodstva usmjeravaju Buda na ovaj teren što će se i u toku veličanstvenog 13-julskog ustanka i kasnije sve do njegove smrti pokazati kao ispravno, odnosno, najbolje moguće rješenje.
— Njegov rad na uspostavljanju novog organizacionog ustrojsva opredijeljenih mladih ljudi kulminirao je održavanjem Prve pokrajinske konferencije Crnogorske narodne omladine (CNO) decembra 1941. na kojoj je Budo Tomović postao njen prvi predsjednik. U uvodnom referatu tada je kazao: „U ovim danima, sudbonosnim ne samo za crnogorski narod već i za čitavo čovječanstvo, nikla je Crnogorska narodna omladina, kao čvrst oblik jedinstvenog omladinskog antifašističkog i patriotskog fronta Crne Gore sa zadatkom da ujedini crnogorsku omladinu u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika, da mobiliše sve njene snage na frontu i pozadini i stavi ih u službu oslobodilačkog rata koji danas vodi crnogorski narod”.
Prilikom odlaska na dogovoreni susret sa Bajom Sekulićem, tadašnjim članom Glavnog štaba i komandantom sektora, čije jedince u tom trenutku vode neravnopravnu borbu sa četnicima, Budo 20. marta 1942. godine gine junačkom smrću na Crkvinama. Za narodnog heroja proglašen je 11. juna 1945. godine.
— Budo Tomović nije samo narodni heroj NOB-a Jugoslavije. Njegov ljudski lik, znanje, čvrstina karaktera, humanost i mnogo toga čine ga herojem svih vremena i svih prostora. Da je danas Crnoj Gori ovakvog i ovakvih ljudi teško bi i pomislili predstavnici retrogradnih ideja da atakuju na prave vrijednosti slobodarske i antifašističke Crne Gore. Zato oni koji su dobro razumjeli i baštine vrijednosti i tradiciju NOB-a Jugoslavije i revolucije, koje su jasno sadržane u like i djelu Buda Tomovića, a mi članovi SUBNORA Crne Gore, zajedno sa najvećim brojem građana naše jedine domovine jesmo to, treba da dignu glavu i na način primjeren savremenim uslovima, to znači demokratski, i povrate stabilnost, ugled i pravu okrenutost naše Crne Gore evroatlantskim integracijama — poručio je Raičević.
Prigodnim riječima o Tomoviću je govorila i direktorica KIC-a Aida Batilović.
— Njegov heroizam nije bio samo na bojnom polju već i u ideji da sloboda pripada svima, a posebno mladima. Kroz svoj rad u partizanskim redovima, ali i šire, Budo Tomović je bio predvodnik omladinskih inicijativa i okupljanja, u kojima su se mladi pripremali ne samo za borbu protiv fašizma, već i za društveni napredak. Organizovao je kurseve opismenjavanja, kulturne programe i političke tribine koje su podsticale svijest o važnosti obrazovanja i kolektivnog napora za slobodu. Njegovo vođstvo i zalaganje omogućili su mladim ljudima da razviju osjećaj odgovornosti prema društvu i budućnosti, podstičući ih da se uključe u izgradnju pravednijeg i naprednijeg svijeta — kazala je Batilović.
Ona je kazala da ta borba nije bila samo za oslobađanje od okupatora već i za oslobađanje duha mladih ljudi, osnažujući ih da kritički promišljaju, razvijaju svoje potencijale i postanu aktivni graditelji jednog boljeg — Neka nas njegov primjer inspiriše i vodi u našim naporima da i danas, kroz rad s mladima, stvaramo bolje, pravednije i slobodnije društvo.
Naša ustanova s ponosom nosi ime Buda Tomovića, heroja koji nam je u nasljeđe ostavio luču slobode, antifašizma i neprolaznih vrijednosti koje su društvu potrebnije više nego ikad — poručila je direktorica KIC-a.