Tragom davnih slavnih dana: osam decenija od forimiranja Prve bokeljske NOU brigade

Povodom 80 godina od formiranja Prve Bokeljske NOU Brigade Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta, Herceg Novog i Kotora na partizanski spomenik u Tivtu položili cvijeće. Na ratniput brigade podsjetio je Ivan Novosel, član Predsjedništva UBNOR- a i antifašista Tivta.

Sa obilježavanja godišnjice

Piše:

SUBNORA
Savez udruženja boraca i antifašista Crne Gore

Prije 80 godina, tačnije 5. oktobra na osnovu naredbe Štaba II Udarnog korpusa, Štab Primorske operativne grupe formirao je u selu Konjsko, tadašnja opština Zubački Ubli, na tromeđi Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Prvu bokeljsku NOU brigadu.

Za komandanta brigade postavljen je Božo Jovanović a za njegovog zamenika Joko Boreta. Za političkog komesara Mato Petrović, za zamjenika Milo Medigović i za intedanta Mitar Vuksanović.

U sastav Prve bokeljske NOU brigade ulazi udarna grupa od tri Bokeljska bataljona koji su se nalazili u sastavu Primorske operativne grupe i novopridošli borci iz Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Prilikom formiranja brigada je imala četiri bataljona i preko 800 boraca, istakao je Ivan Novosel, plan Predsjedništva UBNOR-a Tivat i nastavio:

Prva Bokeljska NOU brigada je od svog formiranja do završetka NOR-a i Revolucije prošla ratni put od Boke,širom Crne Gore do Metohije. Oskudno odjeveni i skromno naoružani borci su uspješno izvšili sve postavljene zadatke, pokazali visok moral, hrabrost i odlučnost da istraju u najtežim trenucima, te dali nemjerljivi doprinos oslobađanju od fašizma.

U stroju Prve bokeljske brigade bili su mladići i djevojke svih nacionalnosti. Njen veliki doprinos je u oslobađanju Boke u sadejstvu sa II Dalmatinskom i X Hercegovačkom brigadom, X Crnogorskom i bataljonima V Pomorskog sektora, posebno u oslobađanju Ledenica, Herceg Novog, Risna, Kotora, Budve, Paštrovića, Danilovgrada, Podgorice i drugih mjesta kroz koje je prolazila. Brigada je učestvovala u oslobađanju sedamnaest crnogorskih opština.

Najveći okršaji su se odvijali u početku njenog ratnog djelovanja u reonu Ledenica gdje su vođene teške borbe oko utvđenja koja su držali njemci i četnici. Brigada je, iako uz gubitke ljudstva uspjela da ovlada mjestom i da nanese velike gubitke neprijatelju, zaplijeni i uništi značajan arsenal oružja.

U rano jutru 21. novembra 1944. g. jedna četa 4. bataljona Prve bokeljske brigade ušla je u Kotor. Njena dva bataljona oslobodila su sjutradan Budvu, a narednih dana Bar i Ulcinj. Zajedno sa Desetom Crnogorskom brigadom oslobodila je 9. decembra Danilovgrad, zatim Spuž, Podgoricu i Mojkovac. U sadejstvu sa 3. Sandžačkom brigadom oslobodila je 10. Januara 1945 godine Prijepolje.

Na ratnom putu Brigade poseban izazov, nakon oslobođenja Podgorice, predstavljao je pokret snijegom zavijanim bespućima Sinjajevine i Durmitora, od Kolašina preko Žabljaka, Pljevalja, Jabuke do Prijepolja, prelazeći hladne vode Tare, Ćehotine i Lima. Brigada je dalje nastavila put preko Bijelog Polja, Berana, kad je, februara 1945. godine, prebačena u Metohiju (Peć, Istok, Đakovica, Prizren) i ušla u sastav 24. Srpske divizije, sve do maja 1945. godine. Iz Metohije Brigada je nastavila put u Makedoniju i učestvovala u borbama do konačnog oslobođenja Jugoslavije.

U njenim redovima se od formiranja do kraja rata borilo oko 3250 boraca. Od njenog formiranja do završetka rata, poginulo je i umrlo oko 200 boraca, a ranjeno 237.

Iako su bili u stalnom pokretu i gotovo svakodnevno izvodila borbene aktivnosti, u brigadi su veliki značaj pridavali partijsko — političkom radu i kulturno — zabavnim aktivnostima. U okviru kulturno-prosvjetne djelatnosti, posebno treba istaći muziku Bokeljske brigade, jer je njen doprinos ovom sektoru partijskog rada zaista impresivan.

Bleh muzika Bokeljske brigade formirana je 12. novembra 1944. godine na Dragalju, spajanjem muzika iz Đenovića i Tivta. Prvi dirigent muzike bio je Krsto Vuksanović. Po naređenju Štaba brigade muzika je sa područja Krivošija prebačena u Kotor, gdje je već 24. novembra učestvovala u priredbi koja je organizovana u prostorijama osnovne škole u Škaljarima. Muzika je na dan formiranja imala ukupno 33 muzičara i to 14 iz Đenovića i 19 iz Tivta. Poslije oslobođenja Boke, muzika Bokeljske brigade slijedila je borbeni put svoje jedinice i učestvovala u izvođenju priredbi, doprinoseći tako stvaranju vedrog raspoloženja kod stanovništva, što je imalo odraza na mobilizaciju novih boraca za NOVJ, naročito omladine.

Vrijedno je istaći da je brigada, iako relativno mlada, imala i svoju „himnu”, koju je sastavio borac brigade Niko Peričić i za koju je muziku komponovao Vojo Vuković, zvani „Abisinac”. Ona se veoma često izvodila na priredbama i prilikom marševanja. Pjesma brigad se završavala stihovima:

‚‚Od morskog žala pučine plave / Sunce se rađa slobode prave / Naprijed u borbu vrijedno je mrijeti /Za srušit ropstvo i okov kleti / S’ oružjem novo stvarajmo bratstvo / Zamahom složnim srušimo izdajstvo”.

Za zapažene uspjehe u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika, Prva bokeljska NOU brigada stajala je uz rame proslavljenih brigada Jugoslavije. Dobila je dva visoka odlikovanja, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.

Danas, 80 godina posle osnivanja, sa ponosom i pijetetom se prisjećama vremena i ljudi Prve bokeljske NOU brigade i svih drugih partizanskih jedinica, koje su iznijele teret NOB-e, a posebno boraca koji su dali svoje živote za slobodu i srećnu budućnost dolazećih generacija.

Na nama je da sačuvamo od zaborava heroine i heroje toga doba, da njegujemo vrijednosti za koje su se oni borili i izborili i mlađim generacijama prenesemo poruku, da sloboda,što god pod tim podrazumijevali, ima svoju cijenu i ne dolazi sama, već se za nju treba izboriti, istakao je Ivan Novosel,član Predsjedništva UBNOR-a i antifašista Tivta i zaključio: SUBNORA Crne Gore čvrsto stoji na braniku odbrane tekovina NOB-e i antifašističkih vrijednosti koje su krasile i nadahnjivale borce partizanskih jedinica a onima koji u zadnje vrijeme pokušavaju reviziju istorije poručujemo da rade uzaludan posao. Crna Gora je davno odabrala svoj slobodarski put i nema te snage ni politike koja može stati na put, antifašistićke, građanske i evropske Crne Gore.