Na skupu antifašista Jovo Bećir, predsjednik UBNORA Kotor, kao domaćin manifestacije je podsjetio: „Početkom januara 1943. na Podima je zakazan sastanak Mjesnog komiteta Herceg Novi na kome su 18. januara 1943. uveče otišli iz Risna Nikola Đurković, Stojan Soldatović, Savo Ilić i Dušan Malešević. Oni su se 19. naveče sastali sa Dašom Pavičićem, Stjepanom Šarencom, Lukom Matkovićem i Ilijom Kišićem u zaseoku Čela.
Sledećeg dana su ostali na Podima a naveče su se razdvojili.
Članobvi MK ostali su na Podima do sjutradan da bi održali sastanak,razmotrili osnovne probleme i postavili zadatke za budući rad, a ostali su otišli u Susćepan i neke druge zaseoke. No, sjutradan ujutro oko 9 sati bivaju članovi MK opkoljeni od strane okupatorskih vojnika i domaćih izdajnika na osnovu podataka obavještajne službe, ili jasnije rečeno na osnovu izvještaja domaćih špijuna.
U toku opkoljavanja jedan od članova MK ranio je jednog četnika u rame. Iskoristvši zabunu koja je nastala tom prilikom Pavičić,Šarenac i Ilić su iskočili iz kuće i počeli odstupati u pravcu jednog brežuljka ali su dočekani vatrom sa svih strana i tu je poginuo Danilo-Dašo Pavičić. Savo Ilic se vratio u kuću gdje se se nalazio Nikola Đurković pružajući i dalje otpor. Stjepan Šarenac je pokušao da odstupi u pravcu Igala,ranjen u ruku,ali kad je došao kod Lombardića, jedna patrola ga je ubila.
Da bi savladali Ilića i Đurkovića Italijani su sa tvrđave Španjole opalili nekoliko topovskih granata od kojih je jedna pogodila kuću u kojoj su se nalazili. Savo Ilić bio je ranjen i da nebi pao u ruke neprijatelja raznio je sebe bombom. Tu pogibe i Nikola Đurković, pri pokušaju povlačenja, ali prije pogibije uništili su sva dokumenta.
Pogiboše ovdje hrabrom smrću, nošeni plamenom ljubavu za slobodu i čast domovine,u borbi protiv stotinak okupatorskih vojnika, 50-ak četnika Grahovskog bataljona i 150-ak nacionalista Antikomunističkog bataljona „Orjen” i svojom herojskom smrću ispisaše najsvetije stranice naše istorije, rekao je pored ostalog Jovo Bećir, predsjednik UBNORA Kotor.
Pored spomenika „Bezmetković” prisutnim antifašistima, nakon polaganja vijenaca obratio se Miloš Dževerdanović, potpredsjednik UBNORA Kotor podsjećanjem:
„Teško je govoriti na ovom svetom mjestu koje je spomen obilježje za 280 poginulih boraca i 121 zrtve iz ovoga kraja tokom NOR 1941–1945 godine.
Poklonimo se ovim zrtvama, razmišljajmo o njima, o tome ko su oni bili, odakle su i kuda su pošli, što ih je motivisalo, o njihovim patnjama i njihovim porukama.
Bili su to pripadnici oba pola iz svih slojeva društva od proletera. imućnih, a najviše ih je bilo siromašnih, po obrazovanju i zanimanju bilo ih je nepismenih, šegrta,čobana do istaknutih intelektualaca, profesora univerzitetaza, naučnika, a najviše seljaka, po vojnoj spremi bilo ih je od maloljetnika do profesionalnih vojnika i proslavljenih ratnika a najviše neiskusnih, bilo ih je politički neopredijeljenih, pristalica građanske ideologije, religioznih, a najviše simpatizera i organizovanih komunista. Bili su to pripadnici svih naših naroda.
Ovi junaci su rame uz rame sa million i sedam stotina hiljada palih Jugoslovena svojim zivotima spasili živote miliona drugih.
Užasna je cijena slobode. Ove žrtve su strašne One iz grobova vapiju da se ne zaborave,da ne budu uzaludne.
Ne smijemo postiđeti ove sinove i šćeri. Njihov primjer će vječno opominjati na to kolika je cijena slobode i nadahnjivati naš narod voljom da je čuva kao zenicu oka, riječi su Miloša Dževerdanovića, potpredsjednika UBNORA Kotora na komemorativnom skupu na Savini.
Na Trgu Nikola Đurković, đe su domaći izdajnici nakon pogibije istaknutih partizanskih boraca igrali „krvavo kolo” što je snimio, rizikujući život Luka Cigorović, hercegnovski fotograf, nakon polaganja crvenih ruža sjećanja i poštovanja obratio se Dragan Mitov Đurović, podsjećanjem i porukom: „Četiri ratne godine ginula je crnogorska mladež u svim bitkama i ofanzivama na bivšim jugoslovesnkim prostorima. Borili su se za slobodu svakog čovjeka, bez obzira na vjeru i naciju. Borili se za slobodnu i ravnopravnu Crnu Goru u okvirima tadašnje domovine Jugoslavije. Izborili su slobodu u čije temelje su svoje živote ugradili desetine hiljada boraca i civilnih žrtava rata. Među njima heroji i prvoborci, kojima se danas klanjamo, uz poštovanje i zavjet, da nećemo, ni mi sadašnji, ni naši potomci dozvoliti da umru njihovi ideali, i da neki novi izdajnici ponovo igraju „krvavo kolo” rekao je Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.